U centru Londona prva kreativna ambasada Srbije u svetu

Kategorije: Inovacije, UmetnostObjavljeno: 04.09.2019.0 min za čitanje
PODELI

Godinama posmatram kako „ispod radara“ našeg državnog sistema i opšte društvene svesti raste jedan moćan i vibrirajući svet sačinjen od nesvakidašnjih umetnika, naučnika i inovatora. Svima nama koji se bavimo kreativnim industrijama bilo je jasno da tu leži ogroman potencijal za napredak čitavog društva, a posebno za razvoj privrede.

Nakon godina rada u privatnom i nevladinom sektoru, dobila sam priliku da sa pozicije savetnice premijerke za kreativne industrije učinim sve da, sa timom posvećenih ljudi, tu paradigmu promenim.

Termin kreativnost, a posebno – kreativne industrije, do pre malo više od godinu dana gotovo nigde nije bio spominjan iako su gejmerske kompanije rasle neverovatnom brzinom, filmska industrija dobila zamah, holivudski projekti počeli su da se realizuju u Srbiji, coworking prostori, kao i dizajn i koncept prodavnice, postajali su sve vidljiviji, a različiti umetnici, uprkos svojoj nevidljivosti u zemlji, bivali su priznati i nagrađivani širom sveta.

Pošto je potencijal kreativnih industrija bio nevidljiv, a samim tim i nemerljiv za značaj države, odlučila sam da moj prvi korak u kabinetu predsednice Vlade bude analiza trenutnog stanja kreativnih industrija u Srbiji koju smo uradili u saradnji sa Svetskom bankom.

Analiza je potvrdila da su kreativne industrije naša najbrže rastuća privredna grana koja je zabeležila rast od čak 37,4 odsto, samo za dve godine. U njima je zaposleno više od 115.000 ljudi, od čega je više od 67 odsto mladih visoko obrazovanih u dobu između 25 i 44 godine, među kojima je jako visok procenat žena.

Ovi sjajni podaci samo su potvrdili da dosadašnji modeli bavljenja kulturom i umetnošću moraju biti promenjeni, kao i da su ove delatnosti veoma moćan alat za progres društva u 21. veku. Zato su kreativne industrije, uz digitalizaciju i obrazovanje, jedan od glavnih prioriteta predsednice Vlade.

Do sada, pokrenuli smo i sproveli velike sistemske promene. Osmišljen je novi program za podršku profesionalnim igračima čime će se rešiti višedecenijski problem u toj oblasti. Pronađen je prostor za novu zgradu za Fakultet muzičke umetnosti u sklopu koje će biti i nova Akademija za igru.

Radi se na rešavanju statusa samostalnih umetnika, kao i na novim konceptima oživljavanja tržišta umetninama. Jedna prelepa zgrada u centru Londona za nekoliko meseci biće prva moderna kreativna ambasada Srbije u svetu. Stara „Ložionica“ u Savskoj ulici u Beogradu pretvoriće se u kreativni hab. U toku je priprema programa nacionalne prestonice kulture, po ugledu na Evropsku prestonicu kulture, u kojem bi se i naši manji gradovi izgradili kao kulturni i kreativni centri.

Liberalizovan je poreski tretman ulaganja privrede u kulturu, čime želimo da podstaknemo veće učešće privatnih kompanija u kulturnim događajima. Odličan primer će biti retrospektivna izložba Marine Abramović koju samo jednim delom finansira država. Uvedene su posebne poreske olakšice na ostvarivanje profita na osnovu intelektualne svojine (tzv. IP Box po kome je porez na profit od upotrebe intelektualne svojine kreirane u Srbiji spušten sa 15 na samo tri procenta), kao i na ulaganje u istraživanje i razvoj kako bi se podstaklo inovativno preduzetništvo.

Sve ove, kao i brojne druge inicijative umnogome su pomogli članovi Saveta za kreativne industrije predsednice Vlade koji su istinski, bez bilo kakve nadoknade i zarad napretka čitavog sektora, posvetili svoje vreme, znanje i ugled. Kroz brojne panele i sastanke, vodi se stalni dijalog i sa širom stručnom zajednicom.

Kako bismo svemu ovome što radimo dali posebnu vidljivost, pokrenuli smo platformu Srbija stvara/Serbia Creates, a više od 50 njenih “kreativnih ambasadora” predstavljaju najautentičnije lice te kreativnosti u svetu.

Naša misija je da svim kreativcima stvorimo uslove da od svog rada dobro žive, kao i da postanu vidljiviji u zemlji i izvan nje, kako bi dopirali do mnogo šire publike.

Kreativnost i inovativnost naših ljudi su na svetskom nivou. Važno je da na tome držimo fokus. Kulturna diplomatija je danas naša najveća šansa da gradimo uticaj i relevantnost u savremenom svetu.

Novi broj Digital Business Review je na kioscima uz svaki primerak Nedeljnika od četvrtka, 5. septembra.